Reflections on the History of Dalmatian Culture and Art in the Immediate Post-War Period

Downloads

Pubblicato

2016-12-12

DOI:

https://doi.org/10.13138/2039-2362/1461

Autori

  • Ivana Prijatelj Pavicic University of Split

Abstract

This paper deals with forming an idea of the old Dalmatian art and urban heritage within the new cultural paradigm that was created during the 1950s in Yugoslavia. It turns out that the period marked in politics by the escalation of conflict between Yugoslavia and Italy, due to the Free Territory of Trieste, was one of the most encouraging periods for the development of professional paradigm in Croatian art history. Cvito Fisković, Grgo Gamulin, Ivo Petricioli and Kruno Prijatelj by exploring the Dalmatian cultural heritage, ranging from artists so-called Schiavoni to urbanism, recognised artistic discontinuities and the composite character of Dalmatian culture. One of the main topics of their research was the role of ethnic mass in creating Dalmatian art and cultural landscape as a whole. In this way, by shifting the focus and direction of research, their aim was to free Dalmatian art of theoretical approaches resulting from the political and stylistic appropriation, in which it was considered as a passive reflection of external influences. It is this generation that recognized the key role of urban and rural space for the visual experience of Dalmatia. In the Fifties, in accordance with the new cultural paradigm, the image of old Dalmatian art was formed, which is still largely present in Croatian historiography.

 

L’articolo è incentrato sulla formazione dell’immagine dell’antica arte dalmata e del patrimonio urbanistico nell’ambito del nuovo paradigma culturale che si andava creando negli anni Cinquanta del secolo scorso in Jugoslavia. L’autrice dimostra che il periodo in questione, segnato dalle crescenti tensioni tra la Jugoslavia e l’Italia a causa del Territorio libero di Trieste, è stato uno dei più ricchi di stimoli dal punto di vista dello sviluppo dei paradigmi storico-artistici. Studiosi come Cvito Fisković, Grgo Gamulin, Ivo Petricioli e Kruno Prijatelj, analizzando il patrimonio culturale nel periodo che va dagli artisti cosiddetti Schiavoni all’epoca dell’urbanismo, hanno potuto riscontrare le discontinuità artistiche e il carattere composito della cultura dalmata. Uno degli assi tematici centrali delle loro ricerche è stato quello del ruolo delle masse etniche nella creazione dell’arte figurativa dalmata e del paesaggio culturale nel suo insieme. In questa maniera, spostando il baricentro e la direzione stessa delle ricerche, hanno voluto liberare l’arte dalmata dagli approcci teorici provenienti da appropriazioni politiche o correntistiche che l’hanno presa in esame come un riflesso passivo delle influenze esterne. La generazione di studiosi in questione ha finalmente riconosciuto il ruolo chiave dello spazio urbano e di quello rurale nell’esperienza visiva della Dalmazia. Negli anni Cinquanta, in concomitanza col crearsi del nuovo paradigma culturale, si è venuta formando anche una nuova concezione dell’antica arte dalmata che è ancora oggi, in buona parte, presente nella storiografia croata.

Riferimenti bibliografici

Ballinger P. (2002), History in exile, Memory and identity at the borders of the Balkans, Princeton: Princeton University Press.

Bakoš J. (2004), From Universalism to Nationalism, in Die Kunsthistorographien in Ostmitteleuropa und der Nationale Diskurs (Berlin, 28-30 Juny 2001), edited by R. Born, A. Janathová, A.S. Labuda, Berlin: Gebr. Mann Verlag, pp. 89-91.

Belamarić J. (1992), Zbornik posvećen Kruni Prijatelju u povodu 70. godišnjice života, in Prijateljev zbornik, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 32, n. 1, pp. 7-11.

Białostocki J. (1989), Some values of artistic periphery, in Center and Periphery: Dissemination and Assimilation of Style, Word Art, Themes of Unity and Diversity, Acts of 26th International Congress of the History of Art (Washington D.C., 10-15 August 1986), edited by I. Lavin, Philadelphia: the Pennsylvania State University Press, vol. I, pp. 49-58.

Boym S. (2007), Nostalgia and Its Discontents, «The Hedgehog Review», 7, pp. 7-18.

Cattaruzza M. (2007), L’Italia e il confine orientale, Bologna: Il Mulino.

Ćopić B. (2001), Hedgehog’s Home, London: Istros Books.

Editorial Staff (1999), Svjedočanstvo vremena, in Krležijana, 2 (M-Ž), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pp. 273-274.

Fisković C. (1946), Dalmatinski spomenici i okupator, Split: Izdanje Konzervatorskog zavoda u Splitu (Conservation Institute for Dalmatia in Split, 1).

Fisković C. (1948), Naši primorski umjetnici od 9. do 19. stoljeća, «Hrvatsko kolo», 2, pp. 241-265.

Fisković C. (1950), Djela kipara Ivana Duknovića u Trogiru, «Historijski zbornik», III, n.1/4, pp. 233-239.

Fisković C. (1956), Hrvatski umjetnici u Mlecima, «Mogućnosti», III, 1, pp. 1-25.

Fisković C. (1957), Ivan Duknović u zavičaju, «Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU», IV, n. 1, pp. 28-32.

Fisković C. (1958), Naše urbanističko nasljeđe na Jadranu, «Zbornik Društva inženjera i tehničara u Splitu», pp. 45-60.

Fisković C. (1959a), Aleši, Firentinac i Duknović u Trogiru, «Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU», VII/ 1, pp. 20-43.

Fisković C. (1959b), Dubrovnik, Beograd: Jugoslavija.

Foretić V. (1998), Fisković Cvito, in Hrvatski biografski leksikon, 4 (E-Gm), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pp. 276-280.

Goldstein I., Goldstein A. (2015), Tito, Zagreb: Profil.

Gudelj J. (2007), Ljubo Karaman e i problemi dell’arte periferica, in Arte e Architettura: Le cornici della storia, a cura di F. Bardati, A. Rosellini, Milano: Paravia Bruno Mondadori Editori, pp. 261-271.

Ivančević R. (2006), Ljubo Karaman e la nozione dell’arte provinciale, dell’arte di frontiera e dell’arte periferica (Ljubo Karman and his Notions about Provincial, Boreder and Peripherial Art), in La Scuola Viennese di storia dell’arte, Atti del XX Convegno dell’Istituto per gli incontri culturali Mitteleuropei, a cura di M. Pozzatto, Gorizia: Istituto per gli incontri culturali Mitteleuropei, pp.183-193.

Ivančević R. (2001), Prelogova kritika Karamanovih teza, in Lj. Karaman, Problemi periferijske umjetnosti, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, pp. 181-183.

Jakovina T. (2003), Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945.-1955., Zagreb: Profil International – Srednja Europa.

Jakšić N. (1995), Akademiku Ivi Petricioliju u povodu 70. obljetnice života, in Petriciolijev zbornik, I, «Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji», 35, pp. 7-21.

Karaman Lj. (1930), O talijanskim aspiracijama na Dalmaciju, navodno baziranim na spomenicima umjetnosti te zemlje, «Obzor», LXXI, n. 266, pp. 2-3.

Karaman Lj., Prijatelj K. (1955), O mjesnim grupama dalmatinske slikarske škole u XV. st., «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 9, pp. 176-180.

Karaman Lj. (1963), O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Problemi periferijske umjetnosti, Zagreb: Društvo historičara umjetnosti Narodne Republike Hrvatske.

Karaman Lj. (2001), Problemi periferijske umjetnosti, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Krleža M. (1950a), Srednjevjekovna umjetnost naroda Jugoslavije. Izložba jugoslovenskog srednjevjekovnog slikarstva i plastike, «Umetnost», 1, 2, pp. 13-20.

Krleža M. (1950b), Srednjevjekovna umjetnost naroda Jugoslavije. Izložba jugoslovenskog srednjevjekovnog slikarstva i plastike, «Jugoslavija», 1950, pp. 52-61.

Krleža M. (1950c), Srednjevjekovna umjetnost naroda Jugoslavije. Izložba jugoslovenskog srednjevjekovnog slikarstva i plastike, «Republika», 6, pp. 329-347.

Krleža M. (1950d), Riječ u diskusiji na Drugom kongresu književnika Jugoslavije, the speech uttered on December 26, 1949 in Zagreb, «Republika», 1, p. 93 (reprinted in Krleža M. (1988), Svjedočanstva vremena, Književno-estetske varijacije, Sarajevo: Oslobođenje; Zagreb: Mladost).

Krleža M. (1951), Srednjevjekovna umjetnost naroda Jugoslavije, in Izložba jugoslovenskog srednjevjekovnog slikarstva i plastike, Catalogue of the Exibition (Palais de Chaillot, Paris, March 9 - May 22, 1950; Art Pavilion, Zagreb, March 11 - April 30 1950), Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, pp. 5-11.

Krleža M. (1985), Likovne studije, edited by I. Frangeš, Sarajevo: Oslobođenje.

Kuzmić M. ed. (2010), Antifašistički Split, ratna kronika 1941.-1945., Split: Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita.

Lovrovich G. E. (2008), Zadar, Od bombardiranja do izgnanstva (1943.-1947.), Rijeka: Edit, Biblioteka Egzotika.

Markovina D. (2015), Povijest poraženih, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Maroević T. (2010), Grgo Gamulin kao književni kritičar, paper in Od atribucije do filozofije umjetnosti, Scientific conference dedicated to the hundredth anniversary of Grga Gamulin’s birth (Zagreb, 15-16 December 2010). (unpublished).

Maroević T. (2011), Socrealizam Grge Gamulina, in Desničini susretii, Intelektualci i vlast, 1945-1954, Proceedings of symposium (Zagreb, 18-19 September 2009), edited by D. Roksandić, M. Najbar-Agičić, I. Cvijović Javorina, I, Zagreb: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije and FF press, pp. 28-42.

Monzali L. (2015), Gli Italiani di Dalmazia e le relazioni italo-jugoslave nel Novecento, Venezia: Marsilio Editori – Società Dalmata di Storia Patria.

Ninić T. (1975), Hvarska konferencija 1943.-1973., Split: Čakavski sabor.

Perlini M. (1992), Giovanni Dalmata, in Semi F., Tacconi V., Istria e Dalmazia uomini e tempi. Dalmazia, Udine: Del Bianco editore, pp. 180-185.

Petricioli I. (1955), Prinove zadarskom slikarstvu XV. st., «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 9, pp. 155-169.

Petričević M. (1993), Izložba srednjevjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, in Krležijana, 1 (A-LJ), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pp. 381-382.

Petrungaro S. (2011), Novorođena država u potrazi za poviješću (i povjesničarima), in Desničini susreti, Proceedings of symposium (Zagreb - Islam Grčki 18-19 September 2009), edited by D. Roksandić, M. Najbar-Agičić, I. Cvijović Javorina, I, Zagreb: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije and FF press, pp. 122-138.

Praga G. (1930), Della patria e del casato di Andrea Meldola, «Archivio storico per la Dalmazia», vol. 9, fasc. 50, pp. 80-94.

Praga G. (1932), Indagini e studi sull’Umanesimo in Dalmazia, Ciriaco de Pizzicolli e Marino de Resti, «Archivio storico per la Dalmazia», 7, vol. XIII, fasc. 78, pp. 262-280.

Praga G. (2015), Scritti sulla Dalmazia di Giuseppe Praga, 3 volumes, edited by E. Ivetich, Rovinj: Centro di Ricerche Storiche di Rovigno – Venezia: Società Dalmata di Storia Patria di Venezia.

Prelog M. (1966), Problem valorizacije u historiji umjetnosti naše zemlje, «Život umjetnosti», 1, p. 4-14.

Prijatelj K. (1947), Barok u Splitu, Split: KUD “Ivan Lozica”.

Prijatelj K. (1950), Dalmatinski opus slikara Mateja Ponzonija, «Hrvatsko kolo», III, 2, pp. 269-276.

Prijatelj K. (1951), Slike domaće škole XV. stoljeća u Splitu, Split: Galerija umjetnina.

Prijatelj K. (1952a), Andrija Medulić Schiavone, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.

Prijatelj K. (1952b), Federiko Benković, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (Mala biblioteka).

Prijatelj K. (1954), Slikarski lik Jurja Ćulinovića, «Mogućnosti», 1, 2, pp. 231-232.

Prijatelj K. (1955a), Jedna nova Benkovićeva slika?, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 9, pp. 304-308.

Prijatelj K. (1955b), Dalmatinska slikarska škola, «Mogućnosti», II, 1, pp. 42-61.

Prijatelj K. (1956), Prinosi za monografiju o Ivanu Duknoviću, «Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku», IV-V, pp. 305-321.

Prijatelj K. (1957a), Ivan Duknović, Zagreb: Društvo historičara umjetnosti N. R. Hrvatske.

Prijatelj K. (1959), Naši umjetnici u svjetskim muzejima, in Iz umjetnosti četiri epohe, «Jugoslavija», n. 18, pp. 81-112.

Prijatelj K. (1960), Profilo di Giorgio Schiavone, «Arte antica e moderna», 9, pp. 47-63.

Prijatelj Pavičić I. (2008), L’identità storica degli artisti Schiavoni nella fortuna critica della prima metà del XX secolo, «Atti e memorie della Società Dalmata di storia patria», n. 10, pp. 133-169.

Prijatelj Pavičić I. (2014), Razmišljanja o povijesti dalmatinske kulture i umjetnosti iza željezne zavjese: što je sve nakon Drugoga svjetskog rata umjetnost na tlu Dalmacije predstavljala za povjesničare umjetnosti, in Dalmacija u prostoru i vremenu. Što Dalmacija jest, a što nije, Scientific conference (Zadar, 14-16 Juny 2012), edited by L. Mirošević, V. Graovac Matassi, Zadar: Sveučilište u Zadru, pp. 181-189.

Said E. (1979), Orientalism, New York: Columbia University.

Scherke K. (2004), Der formale Ansatz Alois Riegl und die Entwicklung nationaler Kunsthistoriographien in der osterreichisch-ungarischen Monarchie – dargestellt am Beispil Ljubo Karamans, in Die Kunsthistorographien in Ostmitteleuropa und der Nationale Diskurs, (Berlin, 28- 30 Juny 2001), edited by R. Born, A. Janathová, A.S. Labuda, Berlin: Gebr. Mann Verlag, Berlin, pp. 102-118.

Semi F., Tacconi V. (1992), Istria e Dalmazia uomini e tempi. Dalmazia, Udine: Del Bianco Editore.

Tacconi I. (1956), Vigore e vitalità della cultura latina in Dalmatia, «Rivista Dalmatica», n.s., anno XXVII, fasc. II, pp. 47-60, reprinted in Per la Dalmazia con amore e con angoscia. Tutti gli scritti editi ed inediti di Ildebrando Tacconi, a cura di V. Tacconi, Udine: Del Bianco Editore, 1994, pp. 629-642.

Tacconi I. (1966), Contributo della Dalmazia alla vita e alla cultura italiana, «Atti e memorie della Società dalmata e storia patria», vol. 5, pp. 60-115, reprinted in Per la Dalmazia con amore e con angoscia. Tutti gli scritti editi ed inediti di Ildebrando Tacconi, a cura di V. Tacconi, Udine: Del Bianco Editore, 1994, pp. 839-891.

Tacconi I. (1976), Numero speciale dedicato agli scritti di Ildebrando Tacconi, «La rivista dalmatica», anno XLVII, anno XXII della nuova serie, serie IV, fasc. I-II, January - July.

Talpo O., Brcic S. (2000), …Vennero dal cielo. 185 fotografie di Zara distrutta 1943-1944, Trieste: Libero Comune di Zara in Esilio.

Tadić J. (1952-1953), Građa o o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-XVI veka, 2 voll., Beograd.

Visković V. (2009), Utjecaj Miroslava Krleže na artikulaciju političke i kulturne paradigme, 1945-1954, paper presented at the conference Desničini susreti. Intelektualci i vlast, 1945-1954 (Zagreb, September 18 - 19 2009). (unpublished).

Visković V. (2015), Krleža i Zadar, «Književna republika», XIII, n. 7-9, pp. 71-80.

Zimmermann T. (2010), Novi kontinent – Jugoslavija: politična geografija “tretje poti”, «Zbornik za umetnostno zgodovino», n. s., XLVI, pp. 165-190.

Biografia autore

Ivana Prijatelj Pavicic, University of Split

Professor of Art History

Faculty of Humanities and Social Sciences

University of Split

Sinjska 2

21000 Split

Croatia

Come citare

Prijatelj Pavicic, I. (2016). Reflections on the History of Dalmatian Culture and Art in the Immediate Post-War Period. Il Capitale Culturale. Studies on the Value of Cultural Heritage, (14), 895–911. https://doi.org/10.13138/2039-2362/1461