The “Making” of a National Saint: Reflections on the Formation of the Cult of Saint Jerome in the Eastern Adriatic
Abstract
The aim of this paper is to provide the general overview of the development of the cult of Saint Jerome in the Eastern Adriatic Coast in the Late Middle Ages. While discussing the cult as the reflection of the growing cult in the Apennine peninsula, I will focus on the local characteristics of the cult - local origin, alleged attribution of Glagolitic letters, humanists’ identification with the saint’s virtues, personal and official veneration – which contributed to Jerome’s denomination as the national saint. Furthermore, the paper reflects upon the political context in which the denomination happened, as well as it introduces new ideas in the interpretation of certain visual representations of the saint. Particularly, the paper discusses the perception of Jerome being the inventor of Glagolitic letters in the 15th century, proposing the idea that the Glagolitic production was perceived as a saintly relic.
Lo scopo del presente articolo è quello di fornire un quadro generale sullo sviluppo del culto di San Girolamo, sviluppatosi durante il tardo Medioevo lungo la costa orientale dell’Adriatico. Oltre a trattare l’ipotesi che questo culto non sia altro che un riflesso di quello crescente sulla penisola apenninica, mi concentrerò sui caratteristiche locali, ossia: l’origine locale, la presunta attribuzione di lettere glagolitiche, l’identificazione degli umanisti con le virtù del santo in questione e infine la sua venerazione sia personale che ufficiale, la quale ha reso San Girolamo santo nazionale. L’articolo descrive, inoltre, il contesto politico in cui avviene tale proclamazione, introducendo allo stesso tempo nuove idee sull’interpretazione di alcune rappresentazioni visuali del santo. Si discute in particolare l’ipotesi che Girolamo sia l’inventore dell’alfabeto glagolitico nel XV secolo, proponendo l’idea che la scrittura glagolitica era percepita come una reliquia sacra.
Full Text
PDF (English)Riferimenti bibliografici
Andreis, M.(2006), Trogirsko plemstvo do kraja prve austrijske uprave u Dalmaciji (1850.),Trogir: Muzej grada Trogira.
Archdeacon, T. et al. (2006), Historia Salonitanorum atque Spalatinorum pontificum. Budapest ; New York: Central European University Press.
Badurina Stipčević, V (2016). Legenda o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskom Petrisovu zborniku (1468.), «Radovi Zavoda za
hrvatsku povijest», 47, pp. 337–50.
Badurina Stipčević, V. (2013),Legenda o Jeronimu u starijoj hrvatskoj književnoj tradiciji,«Wiener Slawistischer Almanach», 85, pp.17–26.
Belamarić, J. (1994), Nikola Božidarević, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 34, pp. 121–40.
Belamarić, J. (1998) Duknovićev sv. Ivan Evanđelist u kapeli bl. Ivana Trogirskog, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 37, pp. 155–81.
Belamarić, J. (2001), Nota za Tripuna Bokanića i Koriolanoviće, in Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Split: Književni krug, pp. 463-489.
Belamarić, J. (2008), Prilozi opusu Nikole Vladanova u Šibeniku, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 41, pp. 159-189
Belting, H. (2014), St. Jerome in Venice: Giovanni Bellini and the Dream of Solitary Life. I , «Tatti Studies in the Italian Renaissance», 17, pp. 5–33.
Biondo, F. (1542), Roma ristavrata et Italia illustrata, Venice.
Blažević Z. (2008), Ilirizam prije ilirizma, Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga.
Bulić, F. (1920) Stridon (Grahovo polje u Bosni) rodno mjesto svetoga Jeronima: rasprava povijesno-geografska, Sarajevo: s.n.
Bužančić, R. (2009), Gospin oltar u Nikole Firentinca u trogirskoj katedrali, « Klesarstvo i graditeljstvo», 20, no. 3-4, pp. 35-48.
Bužančić, R. (2012), Nikola Ivanov Firentinac i Trogirska Renovatio Urbis, Split: Književni krug.
Čoralić, L. (1994), Bratovština slavenskih doseljenika sv. Jurja i Tripuna u Veneciji. Izvori, historiografija i mogućnosti istraživanja, «Radovi Zavoda za hrvatsku povijest» 27, pp. 43–58.
Čoralić, L. (2000), “‘Scuola della nation di Schiavoni’ - hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima, «Povijesni prilozi», 18, pp. 53–88.
Čoralić, L. (2008), Kotorski iseljenici i hrvatska bratovština Sv. Jurja i Tripuna u Mlecima (XV.–XVIII St.) «Croatica Christiana periodica», 32, no. 61, pp. 18–34.
Čoralić, L., Mann, M. (1995), Bratovština svetog Jeronima u Udinama, «Croatica Christiana Periodica», 19, pp. 93–110.
Cowley, F.G. (2007), The Relics of St David: The Historical Evidence, in St David of Wales. Cult, Church and Nation, Woodbridge : Boydell & Brewer, pp. 274–81.
Crnčić, I. (1867), Najstarija Poviest Krčkoj, Osorskoj, Rabskoj, Senjskoj, I Krbavskoj Biskupiji. Rim: Slova vjeroplodničina u ruku P.Marietta.
Fabri, F. (1848), Fratris Felicis Fabri Evagatorium in Terrae Sanctae, Arabiae et Egypti peregrinatoniem 3. Sttugart: Societatis litterariae Stuttgardiensis.
Fisković C. (1951), Lazanićevi kipovi u Dubrovniku, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 6, pp. 27-31.
Fisković, C. (1971), Dva pravilnika Trogirskih bratovština na hrvatskom jeziku, «Čakavska rič», 1, pp. 99–122.
Fisković, I. (1996), Ivan Duknović i njegovo doba. Trogir: Muzej grada Trogira.
Geary P. (2013), Language and Power in the Early Middle Ages, Waltham: Brandeis University Press.
Glavičić, M. (2014), Pismo pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu u tiskanim izdanjima i historiografiji, «Senjski zbornik», 41, pp.159–183.
Gligo V. (1983), Govori protiv Turaka, Split: Splitski književni krug.
Grubišić, V. (2007), Sveti Jeronim prema Deset govora Petra Pavla Vergerija i Instituciji Marka Marulića, «Colloquia Maruliana», 16, pp.107–17.
Gudelj, J. (2015), San Girolamo dei Croati a Roma: gli Schiavoni e il cantiere sistino, in Identità E Rappresentazione. Le Chiese Nazionali a Roma. 1450-1650, edited by A. Koller and S. Kubersky-Piredda, Rome: Campisano, pp. 297–325.
Gudelj, J. (2016), The Hospital and Church of the Schiavoni / Illyrian Confraternity in Early Modern Rome, «Confraternitas», 27, no. 1–2, pp. 5–29.
Ivić, I. (2014), Jerome Comes Home: The Cult of Saint Jerome in Late Medieval Dalmatia, Hungarian Historical Review 5, no. 3 (2016): 618–44.
Jelić, L. (1902), Hrvatski zavod u Rimu, «Vjestnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva», 4, pp. 59–108.
Jerome, S. (2010), On Illustrious Men. Translated by Thomas P. Halton, Washington: CUA Press.
Josipović, I. (2009), Nikola Firentinac i Alešijeva krstionica Trogirske katedrale, «Radovi Instituta za povijest umjetnosti», 33, 47-66.
Knezović, P. (2016), Sv. Jeronim u hrvatskom latinitetu renesanse, «Kroatologija», 6, pp. 1–26.
Kraft Soić, V. (2016), Otpis Inocenta IV. senjskom biskupu (1248.) pod patronatom sv. Jeronima, «Croatica Christiana periodica», 40, no. 77, pp. 1–23.
Kunčević L. (2009), Civic and Ethno-cultural Discourses of Identity in Renaissance Ragusa, in Whose Love of Which Country?: Composite States, National Histories and Patriotic Discourses in Early Modern East Central Europe, edited by Trencsényi, B. and Zászkaliczky, M., Leiden: Brill, pp. 149-177.
Kunčić M. (2008), Od pošasti sačuvaj nas : utjecaj osmanske opasnosti i kužnih epidemija na ikonografiju zavjetnih slika : primjeri Splita i Trogira u XV. i XVI. stoljeću Zagreb: Srednja Europa.
Kurelac, I. (2015), Modaliteti recepcije glagoljaške tradicije u dalmatinskoj historiografiji 16. i početka 17. stoljeća, «Ricerche slavistiche», 13, no. 59, pp.341–65.
Lengherand, G. (1861), Voyage de Georges Lengherand, moyeur de Monsen Haynaut, a Venise, Rome, Jérusalem, Mont Sinaï et le Kayres, 1485-1486. Mons: Masguillier & Deguesne.
Lizzi Testa R. (2007), The Ascetic Portrayed: Jerome and Eusebius of Cremona in the Italian Art and Culture of the Renaissance, in From Rome to Constantinople: Studies in Honour of Averil Cameron, Leuven: Peeters.
Lonza, N.(2009), Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani dubrovačke republike u 17. i 18. stoljeću, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
Mandušić, I. (2006), Bibliografija radova o bratovštini sv. Jeronima u Rimu, «Croatica Christiana Periodica», 30, pp.197–203.
Markham Schulz, A. (1976), Nepoznati reljef sv. Jeronima iz kruga Andrije Alešija, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 20, pp. 113–18.
Marković, P. (2013), Dekonstrukcija rekonstrukcije: o krstionici trogirske katedrale ponovo i s razlogom, «Radovi Instituta za povijest umjetnosti», 37, pp. 45-60.
Marulić, M. (1994), Vita diui Hieronymi pręsbiteri a Marco Marulo ędita: adiectis miraculis quę de illo Cyrillus Nazarethi episcopus commemorat in summamque redactis breuiorem, «Colloquia Maruliana», 3, pp. 26–66.
Mathews, T. (1994), The Art of the Armenian Manuscript, in Treasures in Heaven: Armenian Illuminated Manuscripts, edited by Mathews T., Wieck R., New York: Pierpont Morgan Library.
McManamon, J. M. (1985), Pier Paolo Vergerio (The Elder) and the Beginnings of the Humanist Cult of Jerome, «The Catholic Historical Review», 71, no. 3, pp. 353–71.
Nazor, A. (1999), Senjski tranzit svetoga Jerolima i hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika, «Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje», 25, pp. 249–55.
Nedeljković, B. (1984), Liber Viridis, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Novak M. (1965), Autonomija dalmatinskih komuna pod Venecijom, Zagreb: JAZU.
Novak, Z. (2010), Juraj Slovinac - Teolog i profesor pariške Sorbonne, «Croatica Christiana Periodica», 34, pp. 19–28.
Novaković, D. (1994), Novi Marulić: Vita diui Hieronymi, «Colloquia Maruliana», 3, pp. 5–24.
Pantelić, M. (1964), Glagoljski kodeksi Bartola Krbavca, «Radovi Staroslavenskog instituta», 5, 5–98.
Pantelić, M. (1971), Odraz sredine u hrvatskoglagoljskim liturgijskim kodeksima 14. i 15. stoljeća, «Slovo: časopis Staroslavenskog instituta», 21, pp. 324–32.
Pantelić, M. (1976), Kulturno-povijesni značaj hrvatskih glagoljskih kodeksa, «Crkva u svijetu», 11, pp. 237–46.
Perić, R. (2002), Sveti Jeronim - princip jedinstva hrvatskoga naroda, «Crkva u svijetu», 37, no. 3, pp. 367–72.
Pribojević, V. (1997), O podrijetlu i slavi Slavena, edited by Veljko Gortan, Pavao Knezović, and Miroslav Kurelac, Zagreb: Golden marketing : Narodne novine.
Prijatelj, K. (1951), Novi prilog o Andriji Alešiju, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji»,6, pp. 23-26.
Radonić J. (1934), Dubrovačka akta i povelje, Belgrade: Srpska kraljevska akademija.
Raukar, T. (1982), Komunalna društva u Dalmaciji u XV. i 1. polovici XVI.stoljeća, «Historijski Zbornik», 35, 43–118.
Rice, E. F. (1985), Saint Jerome in the Renaissance, Baltimore: Johns Hopkins University Press.
Ridderbos, B. (1984), Saint and Symbol: Images of Saint Jerome in Early Italian Art. Groningen: Bouma’s Boekhuis.
Rizzi, A. (1987), Scultura esterna a Venezia: corpus delle sculture erratiche all’aperto di Venezia e della sua laguna, Venezia: Stamperia di Venezia.
Rodov, I. (2013), Script in Christian Art, in Encyclopedia of Hebrew Language and Linguistic, edited by Geoffrey Khan, Boston: Brill.
Russo, D. (1987), Saint Jérôme en Italie: étude d’iconographie et de spiritualité (XIIIe-XVe siècle), Paris; Rome: Découverte ; Ecole française de Rome.
Šanjek, F., Tandarić J. (1984), Juraj iz Slavonije (oko 1355/60-1416.) Profesor Sorbonne i pisac, kanonik i penitencijar stolne crkve u Toursu, «Croatica Christiana Periodica», 8, pp. 1–23.
Šižgorić, J. (1981), O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku, Šibenik: Muzej grada.
Smith, A. (1986), The Ethnic Origins of Nations. Oxford: New York: B. Blackwell.
Špoljarić L. (2017), The First Dalmatian Humanists and the Classics, u A Handbook to Classical Reception in Eastern and Central Europe, edited by Martirosova Torlone Z. et al, Chichester: Wiley.
Štefanac, S. (1996), Osservazioni sui rilievi di S. Girolamo nel deserto dalla cerchia di Niccolò di Giovanni Fiorentino e Andrea Alessi, «Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji», 36, pp. 107–19.
Štefanac, S. (2006), Kiparstvo Nikole Firentinca i njegovog kruga. Split: Književni krug.
Štefanić, V. (1953), Nova istraživanja o Kločevu glagoljašu, «Slovo: časopis Staroslavenskog instituta», 2, pp. 67–74.
Štefanić, V. (1955), Kločev glagoljaš i Luka Rinaldis, «Radovi Staroslavenskog instituta», 4–5, pp. 129–53.
Štefanić, V. (1964), Glagoljski tranzit svetog Jeronima u starijem prijevodu, «Radovi Staroslavenskog instituta», 5, pp. 99–161.
Strohal, I. (1915), Statut i reformacije grada Trogira, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Suić, M. (1986), Hijeronim Stridonjanin - Građanin Tarsatike, «Rad JAZU», 426, pp. 213–78.
Suić, M. (1997), Marko Marulić - In eos qui beatum Hieronymum Italum fuisse contendunt, «Mogućnosti : časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme», 44, pp. 228–41.
Tadić, J. (1952), Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-XV. Naučna knjiga. Belgrade.
Tafur, P. (1926), Travels and Adventures : 1435-1439, edited by Malcom Letts. New York: London: Harper & Bros.
Tkalčić, I.K. (1889), Monumenta Historica Civitatis Zagrabiae 1, Zagreb.
Tomić R. (1997), Trogirska slikarska baština : od 15-20. stoljeća, Zagreb; Split: Matica Hrvatska.
Vergerio, P. (1999), Sermones Decem pro Sancto Hieronymo, in Pierpaolo Vergerio the Elder and Saint Jerome: An Edition and Translation of Sermones pro Sancto Hieronymo, edited by John M. McManamon, Tempe: Arizona Center for Medieval and Renaissance Studies.
Verkholantsev, J. (2014), The Slavic Letters of St. Jerome: The History of the Legend and Its Legacy, Or, How the Translator of the Vulgate Became an Apostle of the Slavs. DeKalb, IL: NIU Press.
Vio, G. (2004), Le scuole piccole nella Venezia dei dogi: note d’archivio per la storia delle confraternite veneziane, Costabissara (Vicenza): Angelo Colla.
Viriville, A. (1854), Évangéliaire slave, dit Texte du sacre, de la bibliothèque de Reims, par Louis Paris et Jean-Baptiste Silvestre, «Bibliothèque de l’école des chartes», 15, no. 1, pp. 192–94.
Zlatar, A. (1989), Marulićev polemički spis In eos qui beatum Hieronymum Italum esse contendunt, «Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu», 15, pp. 212–20.
Zoranić, P. (1998), Planine, Zagreb: SysPrint.
DOI: http://dx.doi.org/10.13138/2039-2362/1795
Copyright (c) 2018 IL CAPITALE CULTURALE. Studies on the Value of Cultural Heritage
edita dall'eum e gestita dall'Università di Macerata, Dipartimento di Scienze della formazione, dei beni culturali e del turismo, Sezione di Beni Culturali, piazzale Bertelli 1, 62100 Macerata, Italia.
Adotta specifiche politiche per la gestione e protezione dei dati.